Hipertenzija etiologija bolesti


Njegove su karakteristike da je čest, u prvo vrijeme bez simptoma, lako se otkriva, lako liječi, a ako se ne liječi, obično dovodi do smrti.

Stupanj 4 vrlo teška hipertenzija hipertenzija etiologija bolesti viša ili viša Dijagnoza Krvni tlak se mjeri nakon što je osoba sjedila ili ležala 5 minuta. Katkada i više mjerenja nije dovoljno da bi se postavila dijagnoza hipertenzije. Ukoliko početno mjerenje pokazuje visoke vrijednosti krvnog tlaka, mjerenje treba ponoviti isti dan, a zatim dvaput dnevno u naredna dva dana kako bi se sigurno utvrdilo da je krvni tlak trajno povišen.

Učestalost bolesti varira ovisno o nizu čimbenika, no kod bjelačkog stanovništva koje živi u većim ili manjim urbanim sredinama prisutna je u oko polovice njih kod crnačkog stanovništva taj je postotak i veći. Treba naglasiti da trećina bolesnih ne zna za svoju bolest, a da više od polovice onih koji se liječe, ne čine to dovoljno dobro.

To zapravo znači da je adekvatno liječeno manje od trećine bolesnika.

Visoki krvni tlak

To ne znači da se u većine bolest ne može dobro liječiti i kontrolirati, to samo znači da se u većine ne može izliječiti, već je potrebno trošiti terapiju i raditi redovite kontrole kroz cijeli život.

Kod bolesnika kod kojih nije moguće jasno razaznati uzrok arterijske hipertenzije, čini se da je ona posljedica niza različitih čimbenika. To se na prvome mjestu odnosi na okolinske čimbenike: povećan unos soli, debljina, stresno zanimanje, povećan unos alkohola, viša dob.

Zanimljivo je da je i život u većim obiteljima povezan s većim rizikom od razvoja arterijske hipertenzije.

Hipertenzija - flaviasorrentino.com

Drugi čimbenici koji se dovode u vezu s bolešću jesu i povećana osjetljivost na unos soli, renin-enzim koji se izlučuje iz bubrega, neki složeni poremećaji membrana stanica tijela, neosjetljivost stanica na vlastiti inzulin koji se proizvodi u gušterači, kao i više od 50 do sada poznatih genetskih poremećaja, od kojih su neki i nasljedni.

Što je ranija dob u kojoj je postavljena dijagnoza arterijske hipertenzija etiologija bolesti, to je veća šansa da ona skrati životni vijek bolesnika ako se ne liječi. Pripadnici crne rase imaju gotovo dvostruko češće arterijsku hipertenziju te gotovo četiri puta veću učestalost ostalih poremećaja zdravlja vezanih za nju. Mada je arterijska hipertenzija rjeđa u žena prije menopauze nego u njihovih muških vršnjaka, zanos hipertenzija je opasna za razvoj komplikacija na srcu i krvnim žilama.

Povećan unos alkohola, nekontrolirane masnoće i šećer u krvi, kao i povećana tjelesna težina, nepovoljno utječu na hipertenzija etiologija bolesti bolesti. Neliječena arterijska hipertenzija skraćuje životni vijek bolesnika za 10 do 20 godina.

Arterijska hipertenzija – tihi ubojica

Posljedica je to, uglavnom, ubrzavanja ateroskleroze - zadebljanja stijenke svih krvnih žila u tijelu, s posljedičnim poremećajem funkcije čitavog niza organa. To se prvenstveno odnosi na srce, oči, mozak i bubrege. Čak i umjereno višegodišnje povišenje krvnog tlaka koje se ne liječi dovodi do poremećaja funkcije i bolesti tih organa i, konačno, do smrtnog ishoda.

Znaci prepoznavanja Kada se posumnja na arterijsku hipertenziju, potrebno je potvrditi dijagnozu bolesti dvama mjerenjima, na dva zasebna liječnička pregleda.

KALENDAR ovulacije

Hipertenzija etiologija bolesti se dobiju dvije brojčane vrijednosti: prva, viša, predstavlja sistolički arterijski tlak poznat kao gornji tlak ili krvni tlaka druga, niža, dijastolički arterijski krvni tlak poznatiji kao donji tlak ili srčani tlak. Višekratno izmjerene vrijednosti iznad milimetara žive mmHg sistoličkog tlaka i iznad 90 milimetara žive mmHg dijastoličkog tlaka predstavljaju arterijsku hipertenziju.

Postoje i bolesnici, naročito u višoj dobi, kod kojih su povišene samo hipertenzija etiologija bolesti sistoličkog tlaka, dok su vrijednosti dijastoličkog normalne.

Takvo se stanje naziva izolirana sistolička arterijska hipertenzija. Zanimljivo je i važno, nadalje, spomenuti hipertenzija etiologija bolesti tzv. Višekratnim mjerenjem krvnog tlaka u kućnim uvjetima kod tih se ljudi isključuje bolest. Arterijska hipertenzija nema specifične hipertenzija etiologija bolesti, pogotovo ne u početku razvoja bolesti.

Hipertenzija

Kada simptomi dovode bolesnika liječniku, oni se mogu razvrstati u tri skupine: one povezane sa samim povišenjem krvnog tlaka, one povezane s komplikacijama bolesti na krvnim žilama te one povezane s ostalim uzročnim ili hipertenzija etiologija bolesti bolestima. Zatiljna glavobolja simptom je koji se najčešće spominje, no povezan je tek s višim vrijednostima krvnog tlaka.

Učestalost hipertenzije u Republici Hrvatskoj je vrlo visoka, raste s dobi kod muškaraca i žena, te se može reći da svaki treći odrasli stanovnik ima povišene vrijednosti krvnog tlaka koje zahtijevaju poduzimanje nekakvih terapijskih mjera. Nekoliko je uzroka ovako visokoj pojavnosti, od hipertenzija etiologija bolesti životnog vijeka, prekomjernog unosa kuhinjske soli u hrani, prekomjerne tjelesne mase i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Arterijska hipertenzija, kao vodeći javnozdravstveni problem na globalnoj razini, hipertenzija etiologija bolesti je nezavisni čimbenik rizika za nastanak srčano-žilnih bolesti.

Pojavljuje se naročito ujutro, nakon buđenja, te spontano nestaje za nekoliko sati. Vrtoglavica, hipertenzija etiologija bolesti srca, opći umor i impotencija također mogu biti simptomi arterijske hipertenzije. Posljedice promjena na krvnim žilama raznih organa mogu biti krvarenje iz nosa, krv u mokraći, smetnje vida, epizode slabosti i vrtoglavice, bolovi u prsima ili osjećaj nedostatka zraka.

Kod primarne hipertenzije uzrok se ne može točno utvrditi. On može biti genetski ili određen faktorima okoliša, a procjenjuje se da je oko 95 posto hipertenzija primarno. Kod sekundarne hipertenzije, uzrok hipertenzija etiologija bolesti neki drugi organski poremećaj kao što su bolesti bubrega, poremećaji nadbubrežne žlijezde ili neki tumori. Osim što oštećuje krvne žile, povišeni krvni tlak također može oštetiti mozak, oči i bubrege.

Posljedice bolesti drugih organa mogu biti pojačano mokrenje, pojačan osjećaj žeđi, mišićna slabost, dobivanje na težini, emocionalna nestabilnost te nagli napadi glavobolje, lupanja srca i vrtoglavice. Ti simptomi posebno dobivaju na značenju ako je poznata arterijska hipertenzija u drugih krvnih srodnika ili je u porodici bilo slučajeva nagle smrti, ako je u osobe u prošlosti postavljana sumnja na arterijsku hipertenziju te ako je osoba pušač, povećane tjelesne težine, boluje od šećerne bolesti ili je povišenih vrijednosti masnoća u krvi.

Liječenje Svi bolesnici s vrijednostima sistoličkog tlaka iznad mmHg i dijastoličkog tlaka hipertenzija etiologija bolesti 90 mmHg, kao i oni s izoliranom arterijskom hipertenzijom, trebaju biti liječeni. Osobe s varirajućom hipertenzijom trebaju biti redovito kontrolirane, najmanje u šestomjesečnim razmacima, radi praćenja stanja bolesti i komplikacija te odluke o uvođenju terapije.

Na prvome mjestu u liječenju arterijske hipertenzije nalaze se tzv. To se odnosi na dijetalne mjere, povećanje razine tjelesne aktivnosti, sniženje tjelesne težine koliko je potrebno, razne metode smanjenja psihičkog stresa te kontrolu ostalih rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze. U dijetetske se mjere na prvome mjestu ubraja smanjenje unosa soli do pet grama dnevno, što praktično znači nedosoljavanje normalno pripremljene hranesmanjenje unosa kalorija te smanjenje unosa masnoća životinjskog podrijetla u hrani.

Postoji više vrsta lijekova koji raznim mehanizmima snižavaju vrijednosti arterijskog krvnog tlaka i koji se nazivaju antihipertenzivni lijekovi.

Sekundarna hipertenzija

Rijetko je dovoljno uzimanje jednoga lijeka, već je češće potrebno kombinirati dva ili više njih, koji djeluju različitim mehanizmima. Postoje različite strategije kako se uvode ti lijekovi i kako se povećava ili hipertenzija etiologija bolesti njihova doza, ovisno o vrijednostima izmjerenog krvnog tlaka.

Na kraju, antihipertenzivi mogu imati i neugodne, no rijetko opasne nuspojave. Manji broj bolesnika koji boluju od, već spomenute, sekundarne hipertenzije zahtijeva operativno liječenje, nakon kojega često više nije potrebno trošenje antihipertenzivnih lijekova.

Zbog svega navedenog, propisivanje i kontrola antihipertenzivne terapije spadaju u domenu liječnika, ponekad i specijalista.