Hipertenzije i prolaps


Trikuspidalna stenoza Prolaps mitralnog zaliska Prolaps mitralne valvule PMV podrazumijeva izvrtanje listića mitralnog zaliska u lijevi atrij tijekom sistole. Najčešći uzrok je idiopatska miksomatozna degeneracija. PMV je obično benigna bolest, no komplikacije su mitralna insuficijencija, endokarditis, ruptura valvule te moguće i troboembolički incidenti.

ultrazvuk srca

PMV je obično asimptomatska bolest, premda pojedini bolesnici osjećaju pritisak ili bol u prsištu, zaduhu te simptome aktivacije simpatikusa npr. Znakovi su stružući mezosistolički klik, na kojeg se nadovezuje kasni sistolički šum u slučaju insuficijencije.

  • MSD priručnik dijagnostike i terapije: Prolaps mitralnog zaliska
  • Hipertenzija u eko

Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom te ehokardiografijom. Prognoza je hipertenzije i prolaps. Nije potrebno specifično liječenje osim u slučaju mitralne insuficijencije. Bolesnici sa simptomima aktivacije simpatikusa mogu dobro odgovoriti na β—blokator. Etiologija PMV je najčešće posljedica miksomatozne degeneracije mitralnog zaliska i korda tendineja.

vezani članci

Degeneracija je obično idiopatska, premda može biti naslijeđena autosomno dominantno ili, rijetko, X vezano. Miksomatozna degeneracija također može biti posljedica bolesti vezivnog tkiva npr.

Marfanov sindrom, Ehlers— Danlosov sindrom, policistična bolest bubrega odrasle dobi, osteogenesis imperfecta, pseudoxanthoma elasticum, Hipertenzije i prolaps, nodoznog poliarteritisa te mišićnih distrofija. PMV je učestalija u pacijenata s Gravesovom bolesti, hipomastijom, von Willebrandovim sindromom, drepanocitozom, te reumatskom bolesti srca.

Miksomatozna degeneracija može također pogoditi aortnu i trikuspidalnu valvulu, rezultirajući aortnim ili mitralnim prolapsom. hipertenzije i prolaps

hipertenzije i prolaps Trikuspidalna regurgitacija hipertenzije i prolaps neuobičajena. Normalna nemiksomatozno promijenjena mitralna valvula može prolabirati u slučaju disfunkcije papilarnih mišića, dilatacije mitralnog prstena npr. Prolazni PMV može se javiti u slučaju značajnog manjka intravaskularnog volumena, kao u slučaju teške dehidracije ili ponekad u trudnoći prilikom ležanja trudnice na leđima dolazi do pritiska gravidnog uterusa na donju šuplju venu čime se smanjuje venski priljev.

MI može biti akutna uslijed rupture korda tendineja ili olabavljenih listića mitralnog zaliska ili kronična; pojedine faze kronične MI vezane su uz zatajivanje srca ili fibrilaciju atrija uz tromboembolijske incidente.

Također, MI povećava relativni rizik od hipertenzije i prolaps endokarditisa, isto kao i zadebljani, razdvojeni listići hipertenzije i prolaps zaliska.

Simptomi i znakovi Bolesnici su većinom bez simptoma. Neki se tuže na nespecifične tegobe npr. Povremeno bolesnici imaju simptome MI. Rijetko imaju simptome endokarditisa npr.

ultrazvuk srca - Zdravo budi

Smrt uslijed fatalnih aritmija je rijetka. U pravilu, PMV ne uzrokuje vidljivih ili palpabilnih znakova. Izolirana PMV uzrokuje hrapavi mezosistolički klik najbolje čujan dijafragmom stetoskopa položenom nad apeksom srca kad bolesnik leži na lijevom boku.

Klik postaje jače čujan ili se približava prvom srčanom tonu S1 te postaje glasniji u manevrima koji smanjuju veličinu LV npr.

Prehrana po bolestima

Navedeni efekti javljaju se jer smanjenje veličine LV dovodi do centralnog približavanja papilarnih mišića i korda tendineja bliže valvuli što uzrokuje brži i jači prolaps s težom regurgitacijom. Nasuprot tome, izometrički stisak šaka odgađa pojavu S 1 klika te skraćuje šum MI. Sistolički klik može se zamijeniti s klikom kongenitalne aortne stenoze, a od kojeg se može razlikovati jer se potonji javlja u ranoj sistoli i ne mijenja karakteristike ovisno o položaju tijela ili promjeni volumena LV.

Ostali nalazi su sistoličko trubljenje ili bubnjanje, za koje se smatra da su posljedica vibracija listića mitralnog zaliska; ti nalazi su obično prolazni te variraju ovisno o fazi respiracije. Rijetko je čujan rani dijastolički pljesak otvaranja zalistaka hipertenzije i prolaps povratkom prolabiranog zaliska u normalni položaj.

Ostali popratni fizikalni znakovi, no ne i od dijagnostičke vrijednosti za PMV su hipomastija, pectus excavatum, sindrom ravnih leđa te uzak anteroposteriorni promjer prsnog koša. Dijagnoza Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom, a potvrđuje dvodimenzionalnom ehokardiografijom. Prognoza i liječenje PMV je obično benigna hipertenzije i prolaps, no teška miksomatozna degeneracija valvule može dovesti do MI. FAinfektivnog endokarditisa, moždanog udara, potrebe za zamjenom zaliska hipertenzije i prolaps srčane smrti.

PMV hipertenzije i prolaps ne treba liječiti. Fibrilacija atrija zahtijeva dodatni tretman vidi str.

Mitralna insuficijencija

Liječenje MI ovisi o težini kliničke slike te pridruženim promjenama lijevog atrija i LV. Antibiotska profilaksa se preporučuej prije zahvata visokog rizika vidi TBL. Antikoagulansi, radi prevencije tromboembolijskih incidenata, se preporučuje samo bolesnicima s fibrilacijom atrija ili tranzitornim ishemičnim atakama TIA ili preboljenim moždanim udarom.

U ovom poglavlju:.