Kardiologa liječenje hipertenzije ili internist, Novi e-tečaj: Arterijska hipertenzija - novosti u liječenju


Hipertenzivne krize Renovaskularna hipertenzija Renovaskularna hipertenzija je povećanje krvnog tlaka uzrokovano djelomičnim ili potpunim začepljenjem kardiologa liječenje hipertenzije ili internist ili više renalne arterije ili njihovih ogranaka.

Novi e-tečaj: Arterijska hipertenzija - novosti u liječenju - flaviasorrentino.com

Najčešće je asimptomatska i takva dugo ostaje. Dijagnosticira se fizikalnim pregledom, prikazom renalnih arterija ultrazvukom, radionuklidnim prikazom ili magnetskom rezonancom. Angiografiju je potrebno napraviti prije odluke o načinu liječenja: kirurški ili angioplastikom. Stenoza ili okluzija jedne ili obje glavne renalne arterije odnosno njihovih ogranaka ili akcesornih arterija može uzrokovati hipertenziju oslobađanjem renina, proteolitičkog enzima iz jukstaglomerularnih stanica zahvaćenog bubrega.

Nedeljna doza zdravlja - Plućna hipertenzija

Češća je u bijelaca nego u crnaca premda se ne zna razlog. Rjeđi uzroci su embolija, trauma, nepažljivo podvezivanje prilikom kirurškog zahvata i kompresija izvana tumorom. Renovaskularna hipertenzija se odlikuje velikim minutnim volumenom i visokim perifernim otporom.

Renovaskularna hipertenzija

Simptomi, znakovi i dijagnoza Renovaskularna hipertenzija je najčešće asimptomatska. Trauma leđa ili slabina, odnosno akutna bol u tom području sa ili bez hematurije navodi na sumnju u smislu renovaskularne hipertenzije vjerojatno kardiologa liječenje hipertenzije ili internist arterijeno takvi su anamnestički podaci rijetki. Asimetrične veličine bubrega koje se otkriju slučajno i neobjašnjive, ponavljajuće epizode kardiologa liječenje hipertenzije ili internist edema i srčanog zatajivanja također ukazuju na tu dijagnozu.

Ako sumnjamo na renovaskularnu hipertenziju potrebno je učiniti ultrazvuk, MR angiografiju i radionuklidni prikaz i na taj način izdvojiti bolesnike kojima je potrebno učiniti angiografiju kao definitivni test. Manje je korisna kod stenoza grana.

Pristup kardiološkom bolesniku u ambulanti obiteljske medicine: hipertenzija 1. dio

MRA je pouzdaniji i specifičniji test za prikaz renalnih arterija. Radionuklidne tehnike se obično provode nakon oralne doze kaptoprila od 50 mg. ACE inhibitori dovode do suženja arterije i posljedično smanjenja perfuzije na scintigramu. Također nakon suženja dolazi do povećanja serumske razine renina koja se mjeri prije i nakon primjene kaptoprila.

Test je manje vrijedan u crnaca i u bolesnika sa smanjenom bubrežnom funkcijom. Renalnu angiografiju je potrebno učiniti ako MRA pokazuje leziju pogodnu za angioplastiku ili implantaciju proteze ili ako su drugi skrining testovi pozitivni.

Pripazite na životne navike

Digitalna suptrakcijska angiografija sa selektivnom injekcijom u renalne arterije također može potvrditi dijagnozu, ali se ne može u istom aktu učiniti implantacija proteze ili angioplastika. Mjerenje aktivnosti renina iz renalnih vena je nepouzdano te je vrlo rijetko potrebno ukoliko se ne razmišlja o kirurškom zahvatu.

Test se izvodi uz depleciju Na i uz posljedičnu stimulaciju otpuštanja renina. Mnogi hipertoničari s reninskim kvocijentom ispod naznačenog izliječeni su revaskularizacijom ili odstranjenjem ishemičnog bubrega. Revaskularizacija zahvaćenog bubrega pomoću perkutane transluminalne angioplastike PTA se preporučuje kod većine bolesnika, posebno mlađih s fibromuskularnom displazijom renalnih arterija.

Postavljanje potpornika stenta je smanjilo rizik od restenoza, posebno uz primjenu antitrombocitnih lijekova ASK, klopidogrel.

Kod proširene bolesti sa zahvaćanjem grana renalne arterije gdje je PTA nemoguće izvesti preporučuje se da za premošćenje posluži presadak vene safene.

Ponekad kirurška revaskularizacija zahtijeva mikrovaskularne tehnike koje je moguće izvesti jedino ex vivo uz autotransplantaciju bubrega. U mlađih bolesnika, u kojih se ne može učiniti revaskularizacija iz tehničkih razloga, prednost ima nefrektomija.

Važnost redovitih kardioloških pregleda bolesnika sa arterijskom hipertenzijom kod kardiologa

U odnosu na fibromuskularne lezije, aterosklerotske se promjene slabije korigiraju kirurškim zahvatom ili angioplastikom vjerojatno jer su bolesnici stariji i imaju izraženu difuznu žilnu bolest. Hipertenzija zna perzistirati, a češće su i kirurške komplikacije. Kirurški mortalitet je veći nego u mlađih bolesnika s fibromuskularnom displazijom. Prognoza renovaskularne hipertenzije bez terapije slična je onoj neliječene primarne kardiologa liječenje hipertenzije ili internist.

Internistička terapija je nedovoljna bez adekvatne intervencije koja smanjuje stenozu, ali agresivna internistička terapija najčešće poboljša ili u potpunosti izliječi hipertenziju u suradljivih bolesnika. U ovom poglavlju:.