Rizik od kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije tablici. Odjel za srčano-žilne bolesti


  • inPharma - Izazov za ljekarnika – kardiovaskularni pacijenti
  • Imate li visok rizik od kardiovaskularnih bolesti? - GlasIstre Novine
  • Procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika koristeći SCORE tablicu - Zdravo budi
  • Uljanovsk centar hipertenzije
  • Hipertenzija i shpa Rizik 4 u hipertenziji 3.
  • Rizik arterijske hipertenzije 3. stupanj rizika 4

Hipertenzija je i zasebna bolest krvožilnog sustava i čimbenik rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. U Europi godišnje umire oko 4 mil. U Hrvatskoj su također na vrhu ljestvice smrtnosti, rizik od kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije tablici od njih je I unutar Republike Hrvatske postoje geografske razlike u stopama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, tako kontinentalni dio RH ima uglavnom veće stope smrtnosti od priobalnog dijela uz izuzetak Grada Rizik od kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije tablici i Međimurske županije, gdje su stope smrtnosti slične onima u priobalnom dijelu zemlje Slika 4.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti podrazumijeva niz farmakoloških i nefarmakoloških postupaka u cilju sprečavanja nastanka ili ponovne pojave kardiovaskularnih bolesti. Rizični faktori za nastanak kardiovaskularnih bolesti se dijele na promjenjive i nepromjenjive. Nepromjenjivi rizični faktori su genetska sklonost obiteljsko naslijeđedob i spol te na njih ne možemo utjecati. Promjenjivi rizični faktori su povišen krvni tlak arterijska hipertenzijapovišene masnoće u krvi hiperlipidemijepovišen šečer u krvi šečerna bolest ili intolerancija glukoze pušenje i debljina te su navedeni faktori u fokusu djelovanja. Prije započinjanja liječenja potrebno je procjeniti ukupni  kardiovaskularni rizik.

Iako je po svom zemljopisnom položaju mediteranska zemlja, zbog visoke stope kardiovaskularne smrtnosti Hrvatska se svrstava među zemlje srednje i istočne Europe koje imaju visoki rizik za KVB.

Poznato je da su one u velikoj mjeri preventabilne, odnosno moguće ih je spriječiti ili odgoditi njihov početak i nastanak komplikacija djelujući na čimbenike rizika važne za nastanak bolesti kao što  su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i prekomjerna konzumacija alkohola, kao i boljom kontrolom i liječenjem povišenog krvnog tlaka, šećera i masnoća.

Dokaz za to su  zemlje koje su sustavno, kroz duže vremensko razdoblje provodile mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije kao i promicanja zdravlja i dokazale da je dizabilitet  i prijevremenu smrtnost od KVB moguće smanjiti Finska, Velika Britanija, SAD.

Iako je zadnjih petnaestak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od KVB i u Hrvatskoj, ali one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što je pretilost i dijabetes, moguće je očekivati sve veće opterećenje KVB, ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije. Slika 1.

Pseudoefedrin Farmakoterapija Tiazidski diuretici inhibiraju reapsorpciju natrija u distalnim tubulima  koja rezultira smanjenjem krvnog volumena, te posljedično smanjenim krvnim tlakom. Diuretici imaju i neposredan relaksirajući učinak na glatku muskulaturu krvnih žila gdje uzrokuju vazodilataciju, smanjuju periferni otpor snižavajući krvni tlak. Beta blokatori su efikasni antihipertenzivni lijekovi, no njihov mehanizam djelovanja nije do kraja razjašnjen. Blokirajući beta adrenoreceptore u srcu, smanjuju kardio - pritisak, a osobito olakšavaju simptome kod angine.

Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj Rang ljestvica i udio deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj Usporedba smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti sa zemljama Europe Slika 4. Dobno-standardizirane stope smrtnosti, od kardiovaskularnih  bolesti,  sve dobne skupine, na

Imate li visok rizik od kardiovaskularnih bolesti? Branka Morić-Pauletić, kardiologija Kardiovaskularne bolesti bolesti srca i krvnih žila uzrokovane su aterosklerotskim promjenama na stijenkama žila - arterija, i glavni su uzrok smrti u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Ateroskleroza je dugotrajan, polagan proces oštećenja krvnih žila.