Vježbe za hipertenzije i koronarne arterijske bolesti


Sportska aktivnost i hipertenzija

Prema AHA primarni faktori rizika za koronarnu bolest srca na koje možemo utjecati su: pušenje, hipertenzija, povišen kolesterol i lipoproteini, tjelesna neaktivnost, pretilost i prekomjerna težina, dijabetes i inzulinska rezistencija. U tablici 1 prikazuje se raspon vrijednosti za neke od tih faktora, opisano kroz tri kategorije: poželjno, granično, visoko.

Tablica 1. Razina rizika povezana vježbe za hipertenzije i koronarne arterijske bolesti odabranim rizičnim čimbenicima za koronarnu bolest srca Wilmore, Costill, Kenney, I drugi faktori rizika za koronarnu bolest srca su predloženi, no ne postoje još dovoljni dokazi koji podupiru njihovo uključivanje kao primarnih čimbenika rizika određenih od strane AHA.

Bolest perifernih arterija

Ako je povećan rizik za koronarnu bolest srca, indicirana je liječnička obrada za otkrivanje bolesti. Tjelesna aktivnost dokazano sprječava razvoj koronarne bolesti srca i smanjuje simptome u bolesnika vježbe za hipertenzije i koronarne arterijske bolesti utvrđenom kardiovaskularnom bolesti.

Također dokazano smanjuje i rizik od drugih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tip 2, osteoporozu, pretilost, depresiju, rak dojke i debelog crijeva. Preporučuju da bi svaki pojedinac trebao vježbati 30 ili više minuta umjerenim intenzitetom npr.

Prepruke iz Kombinacija aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta također se mogu provoditi da se zadovolje ove preporuke, npr.

Fizička aktivnost u prevenciji i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti

Osim toga preporuka je da svaka odrasla osoba sudjeluje u aktivnosti koje održavaju ili povećavaju mišićnu snagu i izdržljivost minimalno 2 dana u tjednu.

S obzirom na odnos između tjelesne aktivnosti i zdravlja, osobe koje žele dodatno unaprijediti svoje osobne sposobnosti, smanjiti rizik od kronične bolesti i invaliditeta ili spriječiti nezdravi dobitak težine, mogu imati koristi od strane prekoračenja minimalne preporučene količine tjelesne aktivnosti.

Prema European society of cardiology ESC redovita tjelesna aktivnost i aerobni trening rezultiraju sa smanjenim rizikom smrtonosnih i nesmrtonosnih koronarnih zbivanja u zdravih pojedinaca, ispitanika s koronarnim čimbenicima rizika, te srčanih bolesnika u širokom rasponu dobi.

  • Fizička aktivnost u prevenciji kardiovaskularnih bolesti
  • Život nakon infarkta miokarda Koronarna bolest Koronarna bolest može napredovati polagano, sa postepenom pojavom sve težih simptoma koji na kraju dovedu do infarkta ili može nastupiti iznenadno, sa rupturom aterosklerotskog plaka i potpunim začepljenjem arterije.
  • Slabost, nedostatak daha, napadi angine; Tromboembolija i tromboza.

Sjedilački način života je jedan od glavnih faktora rizika za kardiovaskularnu bolest. Tjelesna aktivnost i aerobni trening su stoga sugerirene smjernice koje služe kao vrlo važno nefarmakološko sredstvo u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji.

vezani članci

Preporuke iz Sedentarne osobe treba snažno poticati da krenu sa vježbama niskog intenziteta. Smanjenje čimbenika vježbe za hipertenzije i koronarne arterijske bolesti koronarne bolesti putem tjelesne aktivnosti Primarna prevencija Na temelju velikog broja provedenih studija zadnjih desetljeća utvrđeno je da tjelesna aktivnost može znatno doprinijeti smanjenju obolijevanja i umiranja od koronarne bolesti srca. Redovitu tjelesnu aktivnost i vježbanje uz redukciju ostalih čimbenika rizika na koje se može utjecati npr.

Ulogu koju tjelesna aktivnost može imati u prevenciji ili odgodi početka CAD i povišenog krvnog tlaka je od velikog interesa za medicinske zajednice već dugi niz godina.

Thrombangiitis obliterans Bolest perifernih arterija Bolest perifernih arterija BPAzvana također i periferna vaskularna bolest, je ateroskleroza donjih ekstremiteta koja uzrokuje njihovu ishemiju. Blaga BPA može biti asimptomatska ili uzrokovati intermitentne klaudikacije; teška BPA može uzrokovati bol u mirovanju i atrofiju kože ekstremiteta, gubitak dlakavosti, cijanozu, ishemične ulkuse i gangrenu. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamnestičkih podataka, fizikalnim pregledom i mjerenjem pedobrahijalnog indeksa. Blaga BPA se liječi utjecajem na faktore rizika, tjelovježbom, antitrombocitnim lijekovima i cilostazolom ili pentoksifilinom ovisno o potrebi. Teška BPA obično zahtijeva angioplastiku, kirurško premoštenje ili amputaciju.

Tjelesna aktivnost je dokazano značajna u smanjenju rizika za koronarnu bolest srca. Početna istraživanja Dr. N, Morrisa i njegovih kolega u Engleskoj, ih godina bila su među prvima koji su dokazali tu vezu. U tim istraživanjima vozači autobusa su bili uspoređeni sa kondukterima koji su radili u katnim autobusima i poštanski službenici u odnosu na poštare.

Vježba za hipertenziju

Stopa smrtnosti od CAD je bilo oko dva puta veća kod sedentarne grupe vozača, poštanskih službenika u odnosu na aktivnu grupu konduktera i poštara. Mnoga istraživanja objavljena sljedećih 20 godina pokazala su u suštini iste rezlutate: populacija koja posao obavlja sjedilački ima otprilike dva puta veći rizik smrti od CAD od onih koji su aktivni na vježbe za hipertenzije i koronarne arterijske bolesti.

Graf 1.

Fizička aktivnost u prevenciji i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti Fizička aktivnost u prevenciji i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti Značajne promene odigrale su se poslednjih godina u lečenju i rehabilitaciji srčanih bolesnika, posebno onih kod kojih je dijagnostikovana koronarna bolest srca.

Postotak američke populacije s povećanim rizikom za koronarnu bolest na temelju primarnih čimbenika rizika Wilmore, Costill, Kenney, Blog izrađen prema diplomskom radu Maje Jelavić. Magistar kineziologije s umjerenjem iz kondicijske pripreme sportaša i doktorand na Victoria University u Melbourneu. Autor je utjecajnih svjetskih znanstvenih i stručnih radova u području kineziologije s fokusom na mišićnu hipertrofiju i utjecaj kofeina na sportsku izvedbu.

Od Povezani blogovi 3 jednostavna koraka do odluke koje ćemo se uistinu držati Sjetite se koliko ste samo puta nešto u životu odlučili.

Nekad su to bile sitne, gotovo ne Sve je veći broj suplemenat